Mozaik knjiga
Drugi slučaj inspektorice Kim Stone nikako nije samo jedan slučaj, a igre u kojima se nađe sa svojim timom istinski su izopačene. Mrtvih tijela ima više nego biste očekivali, a priče koje prate ta ubojstva brutalne su i uznemirujuće. Osoba za koju bi se očekivalo da pomaže stvoriti će kontra efekt i sve okrenuti u lošem smjeru. Priča je ovo sa puno likova koji samo žele bolji život i malo svjetlosti u njemu, a svi su povezani preko jednog bolesnog uma koji će njihove živote skončati svojim malipulatorskim jezikom kako bi se proveli vlastiti zli planovi.
Neću o radnji jer sve je usko povezano, ali mogu malo o pozadinskim pričama. Naime, Kim i dalje vodi svoje unutarnje borbe i ako ste čitali njen prvi slučaj jasno vam je zbog koga i čega pati, a sve to povezano je i sa osjećajem krivnje i neizmjerne boli zbog gubitka. Majku i dalje prezire iz dna duše, a život koji vodi svodi se na žustre vožnje motociklom i neumornu potragu za ubojicama. Oštra je na jeziku i nikome ne dopušta da se njome poigrava pa će biti i nekoliko jako zabavnih rečenica uz koje je moguće i nasmijati se usprkos teškoj temi ovog romana.
„Izopačene igre“ psihološki je roman o vrlo inteligentnoj osobi koja ranjive pojedince iskorištava za ostvarenje bolesnih ciljeva i vješto u tome uspijeva sve dok Kim tome ne pokuša stati na kraj pa se i sama nađe u velikoj opasnosti. Ovaj roman doista putuje u najmračnije kuteve ljudskog uma obmanjujući vas i pokazujući kako samo jedna rečenica nekome može promijeniti život, a da toga nismo ni svjesni. Ima tu akcije, ima napetosti i uzbuđenja, ali ima i straha jer priča je ovo o podmuklom ubijanju, nastranom silovanju i odlukama koje donosimo nespremni prihvatiti posljedice. A uz to tu ima i gadna priča o zlostavljanju djece te radu sa njima kako bi možda barem djelomično opet mogli normalno živjeti.
I neću reći da je lako čitati jer nije, teško je i boli srce dok čitate scene koje graniče sa ludošću pa dobijemo pravu psihološku radnju od koje vam se kosa na glavi diže, ali ne stajete sa čitanjem jer trebate te bolesnike napokon privesti pravdi i završiti agoniju koja prati naše likove. Ovakve krimi romane čitam u jednom dahu, opčinjena i šokirana scenama opisanima u najmanje detalje, pa upoznajem žrtve koje nisu ni svjesne koliko su propatile, a koje žude za normalnim životom u dubini duše svjesne da se to nikada neće dogoditi.
Prvi dio ovoga serijala čitali smo za moj prvi sastanak Book cluba i već onda uvidjela sam kako Angela piše brutalne priče, ali vrijedne čitanja jer spuste vas na zemlju i daju vam puno suosjećanja, ali i učvrste vaša stajališta pa dobijete hrabrost i više ne strepite za vlastiti život dok ste svjesni da morate pomoći slabijem biću. Ovaj drugi dio serijala samo mi je potvrdio da se Angeline priče moraju čitati i bez obzira koliko poremećene bile daju vrlo važne poante. Te stoga preporučam za čitanje jer sa ovim će serijalom, koji se usput rečeno može čitati i odvojeno, ljubitelji krvavih i brutalnih scena zadovoljiti apetite kada napokon ulove te gadove koji nam uništavaju živote.
Recenziju napisala Sandra Avar
Drugi slučaj inspektorice Kim Stone nikako nije samo jedan slučaj, a igre u kojima se nađe sa svojim timom istinski su izopačene. Mrtvih tijela ima više nego biste očekivali, a priče koje prate ta ubojstva brutalne su i uznemirujuće. Osoba za koju bi se očekivalo da pomaže stvoriti će kontra efekt i sve okrenuti u lošem smjeru. Priča je ovo sa puno likova koji samo žele bolji život i malo svjetlosti u njemu, a svi su povezani preko jednog bolesnog uma koji će njihove živote skončati svojim malipulatorskim jezikom kako bi se proveli vlastiti zli planovi.
Neću o radnji jer sve je usko povezano, ali mogu malo o pozadinskim pričama. Naime, Kim i dalje vodi svoje unutarnje borbe i ako ste čitali njen prvi slučaj jasno vam je zbog koga i čega pati, a sve to povezano je i sa osjećajem krivnje i neizmjerne boli zbog gubitka. Majku i dalje prezire iz dna duše, a život koji vodi svodi se na žustre vožnje motociklom i neumornu potragu za ubojicama. Oštra je na jeziku i nikome ne dopušta da se njome poigrava pa će biti i nekoliko jako zabavnih rečenica uz koje je moguće i nasmijati se usprkos teškoj temi ovog romana.
„Izopačene igre“ psihološki je roman o vrlo inteligentnoj osobi koja ranjive pojedince iskorištava za ostvarenje bolesnih ciljeva i vješto u tome uspijeva sve dok Kim tome ne pokuša stati na kraj pa se i sama nađe u velikoj opasnosti. Ovaj roman doista putuje u najmračnije kuteve ljudskog uma obmanjujući vas i pokazujući kako samo jedna rečenica nekome može promijeniti život, a da toga nismo ni svjesni. Ima tu akcije, ima napetosti i uzbuđenja, ali ima i straha jer priča je ovo o podmuklom ubijanju, nastranom silovanju i odlukama koje donosimo nespremni prihvatiti posljedice. A uz to tu ima i gadna priča o zlostavljanju djece te radu sa njima kako bi možda barem djelomično opet mogli normalno živjeti.
I neću reći da je lako čitati jer nije, teško je i boli srce dok čitate scene koje graniče sa ludošću pa dobijemo pravu psihološku radnju od koje vam se kosa na glavi diže, ali ne stajete sa čitanjem jer trebate te bolesnike napokon privesti pravdi i završiti agoniju koja prati naše likove. Ovakve krimi romane čitam u jednom dahu, opčinjena i šokirana scenama opisanima u najmanje detalje, pa upoznajem žrtve koje nisu ni svjesne koliko su propatile, a koje žude za normalnim životom u dubini duše svjesne da se to nikada neće dogoditi.
Prvi dio ovoga serijala čitali smo za moj prvi sastanak Book cluba i već onda uvidjela sam kako Angela piše brutalne priče, ali vrijedne čitanja jer spuste vas na zemlju i daju vam puno suosjećanja, ali i učvrste vaša stajališta pa dobijete hrabrost i više ne strepite za vlastiti život dok ste svjesni da morate pomoći slabijem biću. Ovaj drugi dio serijala samo mi je potvrdio da se Angeline priče moraju čitati i bez obzira koliko poremećene bile daju vrlo važne poante. Te stoga preporučam za čitanje jer sa ovim će serijalom, koji se usput rečeno može čitati i odvojeno, ljubitelji krvavih i brutalnih scena zadovoljiti apetite kada napokon ulove te gadove koji nam uništavaju živote.
Recenziju napisala Sandra Avar
Primjedbe
Objavi komentar